Memorijalni centar Sarajevo i Udruženje logoraša Kozarac izražavaju duboko razočaranje povodom neistinitih informacija koje je g. Jasmin Medić iznio tokom gostovanja u emisiji “Sedmica iza nas” na Televiziji Kantona Sarajevo. Njegove tvrdnje su netačne i stoga osjećamo obavezu da iznesemo činjenice.
Naime, proteklih sedmica g. Medić nas je nekoliko puta javno prozvao i pokušao dezavuisati javnost o održanoj konferenciji u Prijedoru. Lične uvrede ne želimo komentarisati, ali zbog javnosti želim navesti nekoliko činjenica.
Prije svega, važno je istaći da se radi o konferenciji o logorima u Bosni i Hercegovini koja se održala u Prijedoru, a ne o logorima u Prijedoru kako u javnosti nastoji predstaviti g. Medić.
Drugo, kada su u pitanju „uvodna obraćanja“, g. Medić očito smišljeno želi dezavuisati javnost, miješajući termine „pozdravnih“ i „uvodnih obraćanja“. U pozdravnim obraćanjima obratili su se g. Jusuf Arifagić u ime suorganizatora Udruženja logoraša Kozarac, g. Seid Omerović predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, Elvedin Okerić predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo, g. Omer Osmanović ministar za boračka pitanja KS (resorno ministarstvo MCS-a), i g. Elmedin Konaković ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Bilo je predviđeno obraćanje i gradonačelnice Grada Sarajeva gđe. Benjamine Karić, koja zbog bolesti nije mogla prisustvovati i g. Ćamila Durakovića, potpredsjednika entiteta RS, koji je zbog ranije preuzetih obaveza, u popodnevnim satima 29.5.2024. godine, otkazao učešće. Gđa. Karić trebala se obratiti u ime suorganizatora konferencije, a g. Duraković kao potpredsjednik entiteta RS.
Jedino „uvodno obraćanje“, tačnije „uvodno predavanje“ održala je gđa. Graciela GattibSantana, sudija, Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (haškog tribunala).
Nadalje, kada je u pitanju sama priprema i organizacija konferencije, želimo istaći nekoliko stvari:
Među prvim pozvanim osobama za organizaciju naučne konferencije bio je upravo g. Medić. Sastanak odbora za organizaciju konferencije održan je u prostorijama Fonda Memorijala/Memorijalnog centra Sarajevo 6.12.2023. godine. Nakon održanog sastanka, putem e-maila datiranog na 22.12.2023. godine, g. Medić je dostavio prijedloge šest naučnika i šest logoraša za učešće na konferenciji, među njima i sebe.
Obzirom da se radi o konferenciji "Logori u Bosni i Hercegovini" koji je usvojen 6.12.2023., organiziran je i drugi sastanak na kojem je između ostalih učestvovao g. Medić, te iznio prijedlog ostalim članovima organizacionog odbora u pogledu termina održavanja konferencije i predložio da se ista održi oko 24. maja u Kozarcu. Obzirom na činjenicu da je većina članova OO smatrala primjerenim održavanje konferencije bliže Danu bijelih traka tj. 31. maju, što je bio i stav našeg suorganizatora (Udruženja logoraša Kozarac), donesena je odluka da se ista održi 30. i 31. maja 2024. godine. Dodatno je predloženo da je potrebno, zarad same konferencije i njenog naziva, pozvati preživjele logoraše iz cijele Bosne i Hercegovine, te na taj način osnažiti samu konferenciju, a što je na sebe preuzeo Savez logoraša BiH kao krovna organizacija preživljelih logoraša.
U tom pogledu, važno je istaći da među 7 (sedam) govornika, preživjelih logoraša iz cijele Bosne i Hercegovine, po jedan je govornik bio iz Foče, Mostara, Bratunca i Sarajeva, dok su tri bila iz Prijedora. Svakako, i sam naš suorganizator g. Jusuf Arifagić je preživjeli logoraš, ali nije učestvovao na pomenutom panelu već na panelu zaključnih izlaganja.
G. Medić je sam predložio šest naučnih radnika iz Bosne i Hercegovine, uključujući i sebe, od kojih su četiri pozvana. Među pozvanima, zbog ranije preuzetih obaveza, jedan nije bio u mogućnosti, drugi je prihvatio i učestvovao na konferenciji, treći nije odgovarao na poziv, dok se g. Medić podrazumijevao, sve do 18. marta 2024. godine. Također, g. Medić je sam predložio šest preživjelih logoraša od kojih je četvero pozvano. Od četvoro pozvanih, dvoje je učestvovalo na konferenciji, a jedno odbilo zbog ranije preuzetih obaveza, dok jedno nije odgovaralo na pozive, nakon što je inicijalno prihvatilo učešće.
Kada je u pitanju sam g. Medić, iako je od početka učestvovao u kreiranju naziva konferencije, radu OO i prijedlozima kako izlagača tako i koncepta konferencije, po vlastitom priznanju putem e-maila od 18. marta 2024. godine nije želio učestvovati jer nije "prošao" NJEGOV prijedlog (datum i lokacija). Nadalje, nakon dva pozivna pisma i upita poslana 7. marta 2024. godine i 15. marta 2024. godine, uslijedio je odgovor g. Medića (18.3.2024. g.) da zbog "ranije preuzetih obaveza, te da nije prošao NJEGOV prijedlog nije u mogućnosti učestvovati na konferenciji o Logorima u Bosni i Hercegovini planiranoj za 30. i 31. maj u Prijedoru.
Kada je u pitanju sama konferencija, važno je istaći da su na istoj, uprkos opstrukcijama g. Medića i prenošenjem neistina pojedincima u pogledu konferencije, a što je mnoge dovelo u zabludu, učestvovali preživjeli logoraši iz Bosne i Hercegovine, naučni radnici sa univerziteta u Bosni i Hercegovini i van Bosne, kao i medijski radnici, te predstavnici organizacija koji su ili izvještavali ili pratili procese pred MKSJ u pogledu zločina počinjenih u Prijedoru, predstavnici Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, kao i naši suorganizatori Udruženje logoraša Kozarac.
Na kraju, obzirom da g. Medić radi na državnom univerzitetu, nameće se ozbiljno pitanje zbog čega institucija u kojoj radi ili on sam u proteklih trideset godina nikada nisu pokušali organizirati sličan naučni skup u Prijedoru ili je i to strategija politike koju predstavlja i zagovara?
O ličnim motivima g. Medića i njegovom napadu na konferenciju ne bih govorili, on ih najbolje zna. Govor i govornici na teme zločina, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, a posebno nad civilima su teme o kojima trebamo da govorimo jer je to naša moralna i ljudska obaveza, posebno oni koji su preživjeli zatočeništva, mučenja i torture.
I na kraju, pored konferencije, u Prijedoru tokom ovog perioda Udruženje logoraša Kozarac i Memorijalni centar Sarajevo su u saradnji sa partnerima organizirali i ljetnu školu i izložbu, gdje su mladi istraživači i studenti između ostalog na licu mjesta učili o strahotama i razmjerima zločina počinjenih u dolini Sane, te obišli lokaciju najveće masovne grobnice – Tomašica, kao i logor Trnopolje. Sve aktivnosti koje smo radili ispred Udruženja i Centra nikada ni u jednom trenutku nisu utjecale niti se kosile sa obilježavanjem Dana bijelih traka (31.5.), naprotiv želja organizatora ljetne škole, izložbe i konferencije je bila da sve aktivnosti završe upravo do početka obilježavanja Dana bijelih traka te da se učesnici pridruže u samoj šetnji, što su i učinili.
Mi kao institucija ostajemo trajno opredijeljeni za njegovanje kulture sjećanja na period agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i otvoreni smo za saradnju sa svima.
Udruženje logoraša Kozarac i Memorijalni centar Sarajevo